Umijeće tersanja

Roots, Origins, and Other Spices… Part 2

“Hoćeš li me prestati zvati ’starinom’?!”, zagrmio je dedo, kao da mi je čitao misli.

Ustao je sa kauča, i tek tada sam primijetila koliko je dedo visok. Meni su noge landarale barem dvadesetak centimetara uzdignute od poda dok sam sjedila na kauču, i moje silaženje sa istog bi bilo ravno skaknju a ne elegantnom ustajanju kao što je bio slučaj sa dedom.

Sa cigaretom zalijepljenom ispod donjeg desnog ugla usta, dedo je lagano pušio i otišao u susjednu sobu. Vratio se sa sveskom tvrdih korica. Sveska je imala tamne šareno-maskirne korice, nešto nalik koricama koje se mogu vidjeti po kancelarijama računovođa. Unutra su papiri bili glatki, nekako masni, a žuto-smeđi. Ponosno su se sa stranica kočoperila slova krasopisa, pisana tintom. Dedo mi je pružio svesku i dodao:

“Uradiš li nešto da i gram ove sveske promijeniš, ima da ti obje noge polomim, jes’ čula?!”

Svesku sam pažljivo spustila na krilo i, dok su noge prestale landarati, ja sam udahnula i zadržala dah otvarajući svesku. Pošto nisam baš u stanju prenijeti svaku riječ koju je čika istraživač napisao, ja ću pokušati da vam prenesem tačno toliko toga koliko se sjećam… Dakle:

Geografska raspostranjenost tersluka:

Tersluk dobija svoj epicentar u Bosni i Hercegovini, sa naglaskom na Sarajevo. Iako je sama riječ ters turskog porijekla, dakle turcizam, rijetko je tersluk ustanovljen bilo gdje drugo van granica BiH. Endemski egzemplari se mogu naći čak i u Americi (kako bi inače oni silni Pilgrimi došli na čamčićima do druge strane zemaljske kugle, bez da su bili barem malčice tersovi?), ali zbog visoke koncentracije (broj tersova na kvadratni metar) glavni grad BiH postaje i glavni grad tersluka.

Ovdje se može dodati i činjenica da su ratna dejstva na području BiH (1992-1995) prouzrokovala masovno širenje tersluka diljem svijeta putem izbjeglica i dijaspore, iako se on nerijetko može protumačiti kao poslijedica rata, a ne karakteristika i dio kulture i tradicije (op.a.).

Historija i nastanak tersluka:

Apsolutno je nemoguće ustanoviti kako je nastao tersluk. Čak i da Institut nije potopljen, istraživač čije sam dijelo imala u rukama je bio hiljadama milja daleko od bilo kakvih indicija koje bi mogle da otkriju misteriju nastanka tersluka. Spominje se povezanost sa razvojem ameba u viši stadij organizama, koje su iz tersluka odlakavile i postale paramecijumi, dok se, pak, spominje i povezanost Evinog tersluka sa jedenjem jabuke. Nerijetko se pronalazi i Darwinovo ime, uz koje se navodi misteriozna teorija tersvolucije, ali konkretnih zaključaka nema.

Vremenski, tersluk je prisutan od veoma ranih era. Recimo, u konkretnom slučaju pećinskog čovjeka, gdje su istraživanja otkrila da je pećinski čovjek svoju pećinu koristio dok je ne bi zatrpao smećem (koje bi nevjerovatno smrdilo) a onda se selio u drugu, noseći sa sobom samo svoj tersluk. Pri tome je veoma jasno da je tersluk usko povezan sa toljagom koju je pećinski čovjek također nosio sa sobom, kao metodu prenošenja tersluka na druge. Također se pronalaze dijelovi tersluka u dijelovima grnčarije koja je nađena kao dio Butmirskih iskopina. Da li je ova grnčarija razbijena kao poslijedica tersluka naših predaka, nikada nećemo zasigurno saznati.

Anatomska lokacija tersluka:

Nakon godina zajedničkog rada sa doktorima, šefovima mrtvačnica i pokopnim društvima, naš istražitelj je došao do zaključka da tersluk potiče iz centra za tersluk (CZT) koji se nalazi u mozgu. Naime, ako se uzme u obzir da lijeva strana mozga kontroliše rad desne strane tijela, onda se centar za tersluk može lako pronaći. Ako je osoba dešnjak, onda je lijeva strana mozga razvijenija i dominantnija nad desnom. Međutim, u desnoj, slabijoj i manje razvijenoj strani, nalazi se centar za tersluk, koji je lukavo sklonjen od pritiska drugih tjelesnih funkcija i elegantno se širi prema potrebi. Pošto se centar za tersluk i ne razlikuje bitno od ostalih dijelova mozga, jako je teško precizno ga ucrtati u anatomski atlas ljudskog mozga. (Bitno je istaći da su istraživanja rađena prije aparata za magnetnu rezonancu i sl.).

Uzroci tersluka:

Uzroci tersluka su podjeljeni u par potkategorija, barem prema našem istraživaču i njegovom radu.

Prvi uzrok je urođeni tersluk. Ova vrsta tersluka je nasljedna ili se jednostavno javlja kao posljedica okolnosti za vrijeme trudnoće majke. Usko je povezana sa boravkom trudnice u bučnim okruženjima, stresom, ili konzumiranjem raznih hrana. Isto tako se može lako povezati genetski sa majkom i ocem, s tim da su muška djeca podložnija tersluku od ženske. Istraživač se dalje pozabavio povlačenjem paralele sa urođenim terslukom i urođenim grijehom.

Ova vrsta tersluka se manifestuje od samog početka života. Dakle, pretjerano plakanje i vrištanje u želji za suhom guzom, popreki pogledi umjesto smijeha, ili deranje “a la pekara” čim se takne nešto djetetovo i čim djetetu nešto nije po volji.

Drugi mogući uzrok je karakteristični tersluk. Dakle, ova vrsta tersluka se veže recimo za ime djeteta. Veoma je česta rečenica u mahali koja povezuje ime i tersluk. Kao napr. “da li si ti ikad vidio ijednog Kasima da nije ters, aaa?”

Treći mogući uzrok je stečeni tersluk. Ova vrsta tersluka se može pojaviti nakon dugoročnog izlaganja faktorima koji mogu uticati na razvitak tersluka, kao što su godine (starost), okolnosti i tome slično. Također je moguće da je tersluk rezultat impulsa. To znači da je tersluk rezultat jednog, jedinog impulsa koji motiviše centar za tersluk u manje dominantnoj strani mozga da proradi. Ovaj treći uzrok tersluka je najmanje razrađen te bi zaključak, kojeg nema, mogao da glasi da je svaki tersluk urođen ili karakterističan…

Daljeg teksta nije bilo. Na par stanica dalje je bila detaljna metodologija flaširanja ljekovite vode Guber iz Srebrenice, a potom i napomena da se u Sarajevu ne grade zgrade više od 4 sprata da se ne bi blokiralo prirodno provjetravanje grada, ali su te stranice već bile uflekane kapljama vode od krova instituta gdje je podzemna voda počela da probija. Kako sam zaklopila svesku, tako sam se našla u oblaku prašine. Počela sam da kašljem i, kad sam otvorila oči, vidjela sam da oko mene nema ni starine niti njegovog stana, već da se nalazim u jednoj od poprečnih ulica koje vode do Ferhadije, koje se čuju na memlu, u društvu koje je spominjalo Bistrički institut tek onako, u šali…

Objavio/la: Strippy, 4. Jun. 2007. u 17:27 | TERSAONA | 3 komentara |