Bez kapi na jeziku
Jezici su poput rijeka, bez prestanka teku. Poput ila kucavica, vijugaju kroz klisure i klance tjeskobnih misli ili se lijeno valjukaju kroz doline znanja i mudrosti, doputaju?i ljudima da na njihovim obalama ispredu pjesme i isteu pripovijesti, da na njima izgrade nastambe za svoje due.
Nekad su jezici brzi i nestalni, iskre uborom gorskih potoka, odraavaju?i u svojoj bistrini prskavi, svjei i ?isti duh gortaka koji njima govore. Nekad su hiroviti i mutni, prepuni brzaca i virova koji ?e progutati one koji nisu dovoljno vi?ni da njima progaze i proplivaju. Neki su dobro?udni i gostoljubivi, tek pitomi, topli tokovi koji svojom zla?anom povrinom mame i pozivaju strance i djecu da se primaknu i u njima okvase prste.
Ba kao to na obalama vodenih tokova ni?u i cvjetaju civilizacije, tako se na obalama jezika ra?aju i uzdiu kulture. Raskone ili skromne, napredne ili primitivne, tek nastale ili ve? odavno i?ezle, sve one crpe svoj ivot iz jezika na kom su nastale. Svaka naa izgovorena rije?, svaka zapo?eta re?enica, svaka misao i svaki san, svako slovo nosi u sebi kapljice toka kojim smo se napajali kao djeca i iz kojeg i danas, kad stignemo, sebi preta?emo u duu, da nam se na?e.
Ima jezika nestanih i nestalnih, onih koji mijenjaju korita kao koulje i nikad ne zna na koju ?e stranu udariti, pa se stalno mora s njima nadmudrivati i nadigravati, da bi ih savladao. Ima ih sa bezbroj rukavaca i meandara u rodnoj delti, pa mora paziti i prebirati na kojem si od njih, da se ne bi bestragom izgubio u mo?vari. Ima ih mutnih i irokih, nepojmljivih i nepremostivih u svojoj veli?ini, koji slue kao matice silnom ivlju i narodu, bezbrojnim ljudima koji ive na njihovim obalama, a da jedni druge vidjeli nisu. A kad se sretnu, opet ti ljudi jedni druge razumiju, jer su se istom vodom, istom milju pojili.
Ima jezika iskrenih i bistrih, a ima i onih zamu?enih, to ih je prljava misao opoganila. Ima ih to svako malo nabujaju i u neredu preplave obale znanja, pa kad se povuku, iza sebe ostave blagorodni mulj iz kojeg ni?u nove rije?i i zna?enja, ljudima na korist. Ima ih, opet, onih, to im je ljudska ruka ve? odavno uredila obale, ogradila korita, postavila brane i ustave i uzaptila tokove, pa uvijek teku isto oku lijepo i uredno, a uhu predvidivo i dosadno. Ima, naposlijetku, jezika oko kojih su se bra?a posvadila, pa svaki od njih kopa svoje korito, kamenicama i balvanima pregra?uju?i tok, predijevaju?i ime potoku i prije?e?i bra?u da i oni crpe sa istoga izvora.
Ima jezika za sve vrste insana, ba kao i rijeka za sve sorte hajvana: utih, prozirnih, zelenih, modrih… svakome prema ?ejfu i usudu. Tako i ja, ispod brda, na mahovinom obraslim obalama jednog planinskog brzaca, nabrzinu sklepah kolibu due svoje, pa u njoj postavih vodenicu, da tu, u hladnim zvjezdanim no?ima, meljem misli krupne i sitne. I svake me ve?eri, kad krenem na po?inak, kao graktanje crnog gavrana, u san isprati ista zla slutnja: U ta ?u mo?iti pero ako mi rijeka obno? presahne?
Na slici: ‘Vijugavi potok, jezik , drve?e’ by Susanna Bluhm
* * *
U Bosni i Hercegovini kona?no jedinstven jezik?
(Sarajevo, 1.novembra 2026. ) - Na pomolu postizanje dogovora o jedinstvenom slubenom jeziku za cijelu BiH?
Sutranja sjednica Parlamentarne skuptine BiH u novom sazivu bi, po svemu sude?i, mogla biti historijska, jer ?e se, nakon petnaest godina, na dnevnom redu opet na?i pitanje o proglaenju jedinstvenog slubenog jezika za Bosnu i Hercegovinu. Ako bude postignut dogovor, ovo bi bolno pitanje u naoj kulturi i politici bilo rijeeno za sva vremena.
Za razliku od prijanjih pokuaja, sutranji ?e na dnevnom redu razmatrati samo dva prijedloga. Ispred poslanika Kineske Republike Srpske, ve? je predloeno da slubeni jezik bude mandarinski, dok ?e predstavnici Kineske Federacije BiH zastupati svoj dobro poznati prijedlog da slubeni jezik bude kantoneki, jer se isti ionako ve? koristi kao slubeni jezik u svih deset kantona.
Da postizanje dogovora ne?e i?i lako, nagovjetavaju i izvjetaji iz oba entiteta. Zalaganje za mandarinski kao slubeni jezik je posebno naglaeno u MAO Kra-Ji-Na i MAO Ro-Manija, gdje je stanovnitvo, slave?i kinesku Novu godinu, klicalo “Samo mandarina nindu spaava!” i “Szechuan do Sokolja!”, uz dizanje malog prsta i crtanje mandarine po zidovima ku?a manjinskog stanovnitva. S druge strane, sljedbenici Stranke demografske akcije, pozivaju?i se na princip ve?ine, tvrde da je kantoneki pravi jezik za multietni?ku Bosnu i Hercegovinu, jer njime ionako govori ve?ina stanovnitva, te naglaavaju osovinu Beijing - Brije?e kao autohtonu kulturnu maticu suvremenog bosanskohercegova?kog drutva.
Sporadi?ni prijedlozi da se jedinstveni jezik zove jednostavno kineski su od svih strana odba?eni kao smijeni i historijski neutemeljeni, jer bi ovakvo imenovanje zna?ilo, zapravo, vjeta?ko stvaranje novog jezika. Ako sutra ne bude postignut dogovor, naa ?e zemlja nastaviti uporedno koristiti dva jezika, iako se svi slau oko toga da je ovakva jezi?ka politika preskupa i neprakti?na.
Protiv sutranje rasprave je bio protiv samo jedini poslanik opozicije u Parlamentarnoj skuptini, Ivo Miro Suljo Jovi?-Hadiomerspahi?-Goldberg, predstavnik Zdruene liste SDA-SNSD-HDZ-SDP-SDS-SDU-HKDU-CIA-SKOJ, koji je izjavio da je ovakva inicijativa protivna interesima manjinsko-konstitutivnih naroda Bosne i Hercegovine, te da se, kao takva, kosi sa na?elima Europske zajednice. Tim povodom, predsjedavaju?i Vije?a Europe, Sun Jat Sen, se ve?eras oglasio nenadlenim.
U sutranju, novu raspravu o svom slubenom jeziku, Bosna i Hercegovina ulazi sa velikim nadama i velikim i?ekivanjima, kao nikad do sada.
Za Tersijansku novinsku agenciju: Alfred “Bruce Lee” Tersalija
